Jeste li već postali naš član?
Prijava Registracija
Nazovite nas
01 777 67 63
Košarica
Košarica je prazna

Kako rade električni automobili?

24.09.2015

Električni automobili, čini se, tek nedavno su bili vizija daleke budućnosti. No, danas su oni naša stvarnost te svako malo čujemo kako se produljuje vrijeme vožnje prijeđeno s jednim punjenjem baterije.

Kako rade električni automobili?
 Još ih se često naziva i hibridnim automobilima (iako su hibridna vozila zapravo ona koja koriste i električnu energiju i benzin), a smatra se da su budućnost autoindustrije jer stvaraju znatno manje zagađenja od klasičnih automobila na benzin ili dizel. Prvi električni automobili pojavili su se krajem 19. stoljeća i bili iznimno popularni početkom 20. stoljeća i čak obarali brzinske rekorde, no tek zadnjih nekoliko godina možemo reći da se proizvodnja zahuktava iako još uvijek ne možemo govoriti o pravoj konkurenciji benzinskim i dizelskim motorima. 
 
U hibridnim automobilima postoje dijelovi kojih nema u klasičnim, a također su i izbačeni neki od dijelova koji postoje u klasičnim vozilima. Dakako, najvažnija je baterija. Za sada postoje litijske i olovne baterije, litijske su skuplje, ali i mnogo trajnije.  Ona u prosjeku teži oko 500 kilograma i traje  od pet do deset  godina. No, konstantno se radi na tome da traje dulje jer upravo ona nakon što joj prođe rok trajanja postaje novi ekološki problem jer je stare baterije potrebno nekako zbrinuti ili reciklirati. Ipak, cijena vožnje mnogo je jeftinija nego na klasične načine, primjerice 100 kilometara može se prijeći za 15 kuna, a ako se za punjenje troši jeftinija tarifa (noćna) te se pažljivije vozi, trošak se može smanjiti na fantastičnih 5 do 6 kuna za 100 kilometara!
 
U teoriji električni automobil je poput igračke koja ide na daljinski, bez prijenosa koji je potreban kod klasičnih automobila na benzin ili dizel. Naravno, u praksi električni su automobili mnogo kompleksniji. Igračke su lagane i idu sporo dok su automobili mnogo veći i idu mnogo brže. 
 
Srce električnog automobila čini upravljački sklop, električni motor i baterija. Upravljački sklop uzima energiju od baterije i dovodi je do motora. Papučica za gas tada se 'prikači' za par potenciometra koji tada šalju signal upravljačkom dijelu koliko snage treba. Primjerice, to može biti nula snage kada automobil treba stati ili maksimum snage kada je papučica prilijepljena za pod vozila. I sve ono između, usporavanje i ubrzavanje regulira se na ovaj način.
 
Kada se otvori hauba električnog automobila obično dominira upravljački sklop. On je zadužen za to da uzima snagu od baterije i pretvara ju u maksimalno 240 volti te šalje u motor.  Ovo je omogućeno zbog velikih  vodiča koji naizmjence pale i gase snagu koja dolazi iz baterije kako bi stvorili sinkronizirani val. 
 
Kada stisnemo papučicu gasa u električnom automobilu, ona se spaja na dva potenciometra. Jedan od njih je za 'zlu ne trebalo', točnije samo prati mjeri li onaj drugi dobro,  a drugi govori sustavu za upravljanje koliko snage treba motoru da bi izveo ono što od njega vozač traži u određenom trenutku. Upravljački sklop čita signale s oba potenciometra kako bi se uvjerio da su jednaki. U slučaju da ne šalju jednake signale, neće doći do prijenosa i automobil neće raditi. 
 
Za kraj treba znati da se i vaš benzinski automobili može preraditi u električni, ali za sada ćete za to trebati odvojiti popriličnu svotu novaca, odnosno ona se penje preko 30 tisuća kuna. Ipak, kada se uzme u obzir ušteda koja se dobiva tijekom godina i godina korištenja električnog automobila, svakako je to investicija koja se može isplatiti. Ovome treba dodati i zelenu notu cijele priče jer se korištenjem električnog vozila znatno smanjuje emisija štetnih plinova kojima nam je jedini planet već poprilično zasićen.  Također, treba znati i da su električni automobili mnogo tiši, gotovo pa bešumni, popravci su znatno rjeđi i jeftiniji te im je radna temperatura znatno niža. Doista, električni automobili imaju mnogo plusova!