Jeste li već postali naš član?
Prijava Registracija
Nazovite nas
01 777 67 63
Košarica
Košarica je prazna

Intercooler, hladnjak stlačenog zraka

08.08.2017

Hladnjak stlačenog zraka jednom se riječju naziva i intercooler, u posljednje vrijeme i aftercooler, a kako se po imenu da zaključiti, služi za hlađenje zraka kojeg motor dobiva za sagorijevanje. Naime, u cilindrima hladni zrak bolje gori od toploga iz razloga što sadrži više kisika. Obično se montira iza turbine jer se zbog ispušnih plinova turbina veoma zagrije, a onaj zrak koji struji prema motoru preuzima dio te topline.

Intercooler, hladnjak stlačenog zraka
Da motor bolje radi kada je zrak hladniji vjerojatno ste mogli i primijetiti kada se ljeti vozite po danu i po noći. Zašto hladniji zrak pogoduje radu motora? Zato jer je gušći, ima više kisika,  to utječe da se u manjem vremenu može usisati veća masa zraka, a u takvom zraku sagorijeva veća količina goriva. A ovim se događa ono što je gotovo pa svim vozačima najvažnije – povećava se snaga vozila.
 
Kako bi izgorio jedan gram goriva potrebno je oko 15 grama zraka. Ovo znači da kako se povećava potrošnja goriva tako se i pokazuje potreba za većom količinom hladnog zraka, a to nije uvijek lako osigurati. Stoga auto industrija konstantno radi na novim rješenjima za ovaj problem, a jedno od rješenja je i hladnjak stlačenog zraka. 
 
U kompresoru se zrak tlači na 2 bara i pri tome zagrijava na 150 stupnjeva Celzijevih. Dakle povećava se masa zraka koji se upuhuje u cilindre, ali ujedno taj zrak treba ohladiti iz već prije navedenih razloga. Ovdje dolazi intercooler, koji se nalazi između motora i kompresora , a onaj stlačeni zrak prolazi kroz njega i hladi se. U svojoj osnovi radi se o izmjenjivaču topline kakav se nalazi i u hladnjaku u domaćinstvima. 
 
Kada turbina usiše zrak i pošalje ga prema motoru, on će proći kroz intercooler. On ima rebrasti oblik te se tada povećava dodirna površina zraka i metala u intercooleru te zbog zakona termodinamike  da toplo tijelo propušta toplinu na hladno, dolazi do hlađenja zraka. Tako ohlađeni zrak putuje u usis motora, a u konačnici i u cilindre. Naravno, hladni zrak je gušći od toploga pa se pri ulasku u cilindre dešava ekspanzija zraka, odnosno povećava se njegov volumen, a smanjuje gustoća. Ovako se stvara i manji tlak.
 
Postoje dvije vrste intercoolera, a to su standardni i cross – flow. Kod standardnih intercoolera je ulaz i izlaz za zrak s iste strane pa je i manja moć hlađenja. Kod cross – flow intercoolera je ulaza za zrak s jedne, a izlaz s druge strane pa je i hlađenje bolje zbog veće površine kojom zrak prolazi. 
 
Kada primijetimo da motor slabo vuče, odnosno nema snagu to bi mogao biti znak da nešto nije u redu s intercoolerom. Također, i ako je izvana zašprican uljem. U nekim slučajevima kvar može biti tako ozbiljan da se intercooler raspadne, dok ga je u nekim slučajevima dovoljno rastaviti i očistiti. 
 
Zanimljivo je da se hladnjak stlačenog zraka prvi put koristio u kompresoru 1910. godine. Masovnija upotreba dogodila se u Drugom svjetskom ratu i to u motorima borbenih zrakoplova, a pedesetih godina prošlog stoljeća u brodskim motorima. Tek je od šezdesetih godina započela masovnija upotreba u auto industriji i to zbog ugradnje turbokompresora u vozila.